Gornje Podunavlje, monoštorski rit (dva treka:jug i sever)
Južni trek
Ukupna dužina treka 23,5 km
Ukupni savladani uspon 200 m
Najniža tačka treka 76 m
Najviša tačka treka 93 m
Kondiciona težina 5/10
Tehnička težina 2/10
G.Podunavlje, monostorski rit (jug)
Severni trek
Ukupna dužina treka 26,23 km
Ukupni uspon 250 m
Najniža tačka treka 89 m
Najviša tačka treka 103 m
Kondiciona težina treka 6/10
Tehnička težina treka 2/10
G.Podunavlje, monostorski rit (sever)
Specijalni rezervat prirode:
Zbog svojih izuzetnih prirodnih vrednosti Gornje Podunavlje je 1989 g. proglašeno za međunarodno značajno stanište ptica. Sastavni je deo potencijalnog rezervata biosfere Drava – Mura i nalazi se na spisku potencijalnih važnih područja za upis na listu Ramsarske konvencije.
Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“ zaštićeno je prirodno dobro I kategorije, koje se prostire uz levu obalu reke Dunav, od 1367. do 1433. km njegovog toka. Deo je velikog ritskog kompleksa koji se proteže i kroz susedne Mađarsku i Hrvatsku i, posmatrano u celini, predstavlja jedno od poslednjih velikih poplavnih područja na tlu evropskog kontinenta. Čine ga dva velika rita, Monoštorski i Apatinski, koja zajedno tvore 19 648 ha šuma, livada, bara i močvara, uključujući samu reku Dunav i njene brojne meandre.
Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje stavljen je pod zaštitu države 20.07.2001 g. Kao prirodno dobro I kategorije (od izuzetnog značaja za republiku). Gornje Podunavlje ima ogroman ekološki uticaj u funkciji očuvanja, zaštite i unapređenja prirodnih vrednosti. Gornje Podunavlje je dunavsi biser Vojvodine i Srbije.
Goegrafski položaj:
Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje prostire se na aluvijalnoj ravni leve obale reke Dunav, neposredno od granice sa Mađarskom do Bogojeva u dužini od 64 km, na površini od 20 000 hektara. Rezervat je ostatak nekadašnjih prostranih plavnih predela Podunavlja. Čine ga sledeće celine: monoštorski rit, apatinski rit, područja Štrpca, Kozare i Karapandže. Najveći deo teritorije pokriven je kompleksima ritskih plavnih šuma. Ovakvi očuvani izvorni biotopi retko gde se mogu sresti, kako kod nas tako i u Evropi. Zajedno sa desnom obalom, plavnim područjem u Baranji u Hrvatskoj poznatom po Kopačkom ritu i plavnim područjem Karapandža u Mađarskoj čini prirodnu celinu.
Brigu o Gornjem Podunavlju vodi Vojvodina Šume – Šumsko gazdinstvo Sombor i od njih je potrebno tražiti saglasnost odnosno dozvolu za ulazak na to područje. Trasu staze odredjuju oni zavisno od godišnjeg doba, vodeći računa da se stanovnici (životinje) što manje uznemiravaju. Njihovi predstavnici su i vodići kroz dogovorenu trasu. Plaća se taksa od 120 din. po osobi.
Dolazak u monoštorski rit izvodi se iz sela Bački Monoštor koji je udaljen od Sombora 14 km.
Komentari
Nema još komentara.