Veliki i Mali Štrbac – vidikovci nad Kazanom (19 km)

Dužina trase – 19 km
Ukupni uspon – 800 m
Najniža tačka – 100 m
Najviša tačka – 768 m
Kondiciona težina – 5/10
Tehnička težina – 5/10
(za preuzimanje treka kliknite desni taster miša -> Save As…)
Veliki i Mali Štrbac, sem što su najviši vrhovi Miroča, ujedno su i veoma atraktivni vidikovci, sa kojih se kao na dlanu pruža pogled na Dunav u njegovom najužem delu, iznad dramatičnog tesnaca Kazana. Za razliku od većeg dela Miroča kojim dominira oblik visoravni, greben u kome se nalaze Veliki i Mali Štrbac je kraška formacija eksponiranih stena, koje ka Dunavu imaju po više stotina metara visoke stenovite odseke, kao stvorene za alpinističko penjanje. S druge strane, ovo područje prekrivaju neke od najbujnijih i po broju biljnih vrsta najraznovrsnijih šuma, tako da ne čudi što je područje Velikog i Malog Štrpca proglašeno i za rezervat prirode u okviru NP Đerdap.
Zbog svega pomenutog, uspon na ova dva vrha je uvek atraktivan, pri čemu se smenjuju inspirativni vidici sa stena, livade i šumske staze, na kojima susreti sa srndaćima i ostalim stanovnicima šume nisu retkost. Ima više trasa kojima je moguće stići na Mali ili Veliki Štrbac; može im se prići najpoznatijom markiranom stazom, preko Ploča (i taj trek će biti okačen), može se pristići kroz nepregledni lavirint vrtača kraške visoravni Štrpskog Korita, iz smera Petrovog sela, Velikog Beljana ili Golubinja (ti smerovi su zbog velikih rastojanja i pretežno ravnog terena pogodniji za prilaz biciklom), a može se napraviti i ova, verovatno najživopisnija od svih, 19 km duga šetnja čitavom dužinom grebena Velikog i Malog Šrpca, penjući se preko Malog prilaza, a silazeći na magistralu preko Golog Brda. Ovaj prilaz nazvao bih ambicioznijom varijantom pešačkog prelaza Velikog i Malog Štrpca (koja podrazumeva i da imate organizovan prevoz koji će vas sačekati na krajnjoj tački, jer nije u pitanju kružna šetnja), ali ako penjete u dugom, letnjem danu, toplo vam preporučujem da se opredelite upravo za ovu trasu, jer vam se višestruko vraća.
Trasa se može i skratiti, tako što se opredelite za uspon samo na Veliki, ili samo na Mali Štrbac – u prvom slučaju za spust, a u drugom za uspon, koristi se markirana staza preko Ploča (više o njoj u narednom treku sa Miroča).
Staza kreće od česme na Dunavskoj magistrali, oko pola kilometra uzvodno od odvajanja puta za Ploče. Posle par stotina metara penjanja strmim usponom pretežno kroz šumu, stižete do vidikovca Mali prilaz, sa koga se, po mišljenju mnogih planinara, pruža najlepši pogled na Kazan. Nastavlja se preko livada i kroz voćnjake uzbrdo, da bi se u poslednjih par stotina metara, nakon što pređete Štrbački Čukar, uz ulazak u gustu šumu i nagib pojačao. Nakon solidnog preznojavanja koje je potrajalo par sati (a ako ste uživali u pogledima usput i duže), trud se isplatio – iznenadno izbijate iz šume na ivicu stene Velikog Štrpca, i pogled vam uranja u zjapeću dubinu, gde se površina Dunava mreška skoro 700 metara niže od tačke na kojoj se nalazite.
Od Velikog Štrpca se lagano grebenski spuštate, sve vreme kroz šumu, da biste u nekom trenutku izbili na konkretniji šumski put. Obratite pažnju, međutim, da ne izgubite markaciju, odnosno da ne skrenete sa treka na vašem GPS-u – u jednom trenutku put ka vidikovcu na Malom Štrpcu vas ponovo sa kolskog puta uvodi u gustu šumu s vaše leve strane. Nakon petnaestak minuta probijanja kroz pravu džunglu, podjednako iznenadno kao što je to slučaj i na Velikom Štrpcu, izbijate na ivicu odseka Malog Štrpca, koji je možda 150 m niži nego veliki, ali koji, bilo gledano odozgo ili odozdo, deluje čak spektakularnije nego onaj ispod Velikog. Ispod vas se Dunav ponovo širi na svom putu ka Đerdapskoj brani, preko puta vas, u Rumuniji, je Duboki fjord reke Valea Mrakonija, a u stenema njegove desne obale uklesana je gigantska kamena glava Dačkog kralja Decibalusa, koji je vladao od 86. do 106. godine nove ere (hvala Milošu Brankoviću na preciznim podacima o Decibalusu).
Po ivici odseka Malog Štrpca vredi proći celom dužinom, i stići do drvene platforme – čeke za posmatranje ptica koju je uprava Nacionalnog parka postavila na tom mestu pre nekoliko godina. Posle čeke čeka vas konačni spust sa grebena, ništa manje živopisnom stazom koja vas spušta u područje raštrkanog sela Golo Brdo, gde ubrzo izbijate na Dunavsku magistralu koja se na tom mestu izdiže skoro 300 m iznad površine reke.
Dodatni foto albumi:
Biciklistički uspon na Mali Štrbac.
Prve tri fotografije i trek: Muma Paduri
Moram da napomenem da uklesan lik na rumunskoj strani Dunava pripada Decibalusu, Dackom kralju koji je vladao Dacijom od 86 do 106 god nove ere …
Miloše, hvala na dopuni, podatak će u tekstu biti odmah ažuriran!
Čestitke za opise i fotografije! Prelepo!
Pozdrav,
Vlado Vujisić
Pozdrav! Odlican tekst i prelepe fotografije! Zeleo bih da obidjem deo treka, ali samo Mali ili samo Veliki Strbac. Interesuje me da li neko ima trasu da preporuci?
Pozdrav,
Marko
Vrlo je jednostavno ovaj trek podeliti na dva dela, jer ćete na putu između Malog i Velikog Štrpca naići na raskršće sa markiranom stazom koja se spušta do vidikovca Ploče, tako da je možete koristiti da prepolovite šetnju, bilo da izaberete mali ili Veliki Štrbac. Na Pločama postoji šumarska kuća (objekat nacionalnog parka) u kojoj je stalno prisutan čuvar, a dalje nizbrdo ka magistrali postoji makadamski put (s tim što je skoro uvek rampa na njegovom početku kod magistrale zaključana).